Giht

Što je giht?

Bez ikakva upozorenja i bez poznatog razloga giht napada u gluho doba noći. Javlja se intenzivna bol u zglobu, najčešće nožnom palcu, a katkad i drugim zglobovima, uključujući koljena, laktove, palce ili prste.

Napadaji gihta mogu biti iznenadni i nepodnošljivo bolni. Uz pravovremeno liječenje, bol i upala nestat će u roku nekoliko dana, iako se mogu s vremena na vrijeme iznova javiti. Devet od deset oboljelih sredovječni su muškarci, a otprilike polovica tog broja ima nasljednu sklonost ovoj bolesti.

Giht je rijedak kod žena, a izuzetno rijedak kod djece. Muškarci pretjerane tjelesne težine, koji k tome imaju i povišeni krvni tlak, posebice su skloni gihtu, a ovaj se rizik još više povećava u slučaju uzimanja tijazidnih diuretika koji ubrzavaju oslobađanje vode iz organizma.

Giht je zapravo jedan od oblika artritisa. Riječ je o reakciji organizma na nadraženost izazvanu naslagama kristala u području između kosti i zgloba. Usprkos snažnoj boli koja se javlja u ranoj fazi oboljenja, giht vrlo dobro reagira na liječenje. Stoviše, blaži se slučajevi mogu riješiti odgovarajućom dijetom.

Nasuprot tome, kronični napadaji gihta najčešće zahtijevaju dugotrajno liječenje kako bi se spriječilo oštećenje kostiju i hrskavice, kao i oštećenje bubrega uslijed pojačane proizvodnje mokraćne kiseline.

Simptomi:

  • iznenadna, snažna bol u zglobu, najčešće nožnom palcu ili gležnju, a katkad i koljenu
  • natečenost, upala i osjećaj vreline u zglobu
  • u krajnjim slučajevima, izmjenični osjećaj zimice i vrućice
  • najčešće se javlja ili vraća potpuno neočekivano, iako simptomi u prosjeku ne traju dulje od tjedan dana

Liječenje:

Mnogi liječnici preporučuju oralno uzimanje protuupalnih sredstava.

Prehrana:

Općenito govoreći, giht se češće javlja kod ljudi čija prehrana uključuje meso i životinjske masti, a vrlo se rijetko javlja kod onih koji se hrane uglavnom vegetarijanski. Dijetalni programi za prevenciju gihta uključuje iznutrice poput jetre, teleće gušterače ili štitnjače i bubrega; školjkaše i neke vrste konzervirane ribe, uključujući sardine, sleđ i inćune.

Namirnice koje ublažavaju prvobitne simptome gihta uključuju složene ugljikohidrate, posebice one koji su sadržani u žitaricama, voću i lisnatom zelenom povrću. Jednostavni ugljikohldrati, primjerice rafinirani šećer, dodatno će potaknuti proizvodnju mokraćne kiseline te ih stoga treba izbjegavati.

Neke zdravstvene službe upozoravaju na povoljne rezultate u ublažavanju boli izazvane kroničnim gihtom, svakodnevnim uzimanjem do 250 grama svježih ili konzerviranih višanja ili višnjinog soka. Sličan učinak navodno imaju i jagode, borovnice te druge crveno-plave bobice.

Neki liječnici preporučuju uzimanje jedne žličice aktivnog ugljena tri puta na dan kako bi se potaknulo uklanjanje mokraćne kiseline iz krvi.

Uzimanje veće količine bistrih, bezalkoholnih napitaka, primjerice sokova, biljnih čajeva i vode, pospješuje razrjeđivanje mokraće i uklanjanje mokraćne kiseline pojačanim ispiranjem bubrega.