Dijabetes

Što je dijabetes?

Dijabetes ili šećerna bolest, najčešći poremećaj endokrinog sustava, pogađa 1 osobu od 70. Bolest se javlja kao posljedica poremećaja razine inzulina u krvi, hormona gušterače koji pomaže tjelesnom sustavu da pretvara glukozu ili krvni šećer u energiju.

Dijabetes tip 1– koji se naziva i inzulin-ovisnim dijabetesom, ili mladenačkim dijabetesom ili šećernom bolešću koja se javlja u mladenačkoj dobi – posljedica je nedostatka inzulina.

Dijabetes tip 2 – također poznat i kao inzulin-neovisan dijabetes ili dijabetes, koji se javlja u odrasloj dobi ili stabilna šećerna bolest – posljedica je nesposobnosti organizma da učinkovito preradi taj hormon. Oko 90 posto svih dijabetičara ima ovaj oblik te bolesti.

Bez obzira na to koju vrstu šećerne bolesti imate, morate djelovati u uskoj suradnji s liječnikom upravljajući svojom prehranom, lijekovima i aktivnostima iz dana u dan. Vaša sposobnost da kontrolirate skrb o sebi odlučuje o tome hoćete li moći kontrolirati bolest i izbjeći njezine moguće ozbiljne učinke.

Mnoge kratkoročne i dugoročne komplikacije dijabetesa mogu zahtijevati jednako puno skrbi kao i sama bolest. Najvažnije je upamtiti da morate paziti na razinu šećera u krvi svaki dan da biste spriječili napadaj hipoglikemije, kod kojega su dostupne razine šećera u krvi preniske da bi zadovoljile potrebe vašeg organizma za energijom. No hipoglikemiji se može lako doskočiti jednom kad prepoznate njezine simptome.

Hiperglikemija ili visok šećer u krvi može izazvati teški dijabetički poremećaj poznat kao ketoacidoza, koci koje krv postaje sve kiselija zbog nakupljanja otrovnih nusproizvoda, zvanih ketoni, koji se stvaraju dok organizam razgrađuje masti procesom za dobivanje energije.

Ketoacidoza se javlja kod oboljelih od dijabetesa tipa 1 ako ne primaju odgovarajuće dodatne količine inzulina a u organizmu im se razvila velika glad za izvorima energije. Ketoacidoza može se javiti kod dijabetičara ako razine glukoze i inzulina nisu u odgovarajućoj ravnoteži ili ako je organizam podvrgnut naglom tjelesnom opterećenju, možda uslijed nesreće ili bolesti.

Simptomi:

  • prekomjerna žed i želja za jelom
  • pojačano mokrenje (katkada čak svaki sat)
  • gubitak težine
  • umor
  • mučnina, možda povraćanje
  • zamagljen vid
  • kod žena: česte infekcije rodnice i možda prestanak menstruacije
  • kod muškaraca: impotencija
  • kod muškaraca i žena: gljivlčne infekcije

Liječenje:

Ako imate dijabetes tipa 1, bitno je da svakodnevno primate dodatni inzulin, najmanje dva puta, da potaknete u organizmu upotrebu glukoze iz krvi. Budući da je inzulin bjelančevina i da ga uništavaju probavni enzimi, ne može se uzimati oralno. Umjesto toga mora se ubrizgati izravno u organizam u odredenim razmacima. Dok neki dijabetičari upotrebljavaju kompjutoriziranu spravicu kojom se određene doze inzulina daju u određeno vrijeme, većina liječnika preporuča izravne injekcije. Naučiti davati injekcije sebi ili svojem dojenčetu ili djetetu može za vas isprva biti dio kontrole dijabetesa tipa 1 od kojeg najviše zazirete, no taj postupak brzo prelazi u rutinu.

Kod nekih dijabetičara tipa 2 prehrana i tjelovježba dostatne su da bi se bolest držala pod nadzorom, ostalima je potrebno liječenje lijekovima, koje može uključivati inzulin ili oralni lijek za hipoglikemiju poput tolbutamida, acetoheksamida, glipizida, gliburida ili klorpropamida. Ako uzmete bilo koji od ovih lijekova za dijabetes tipa 2, pitajte liječnika za moguće međudjelovanje s drugim lijekovima koji se kupuju preko recepta. Održavanje raznovrsne prehrane od životne je važnosti kod dijabetsa tipa 1 i tipa 2, pa poradite s liječnikom na sastavljanju jelovnika.